
Cene brojnih uređaja koje potrošači svakodnevno koriste mogle bi da porastu tokom 2026. godine, pošto je cena RAM-a – nekada jedna od najjeftinijih računarskih komponenti – više nego udvostručena od oktobra 2025. godine.
RAM je ključna tehnologija koja se koristi u pametnim telefonima, pametnim televizorima, računarima, ali i medicinskim uređajima, piše BBC.
Nagli rast cena povezuje se sa ekspanzijom data-centara koji pokreću sisteme veštačke inteligencije, a kojima je takođe potrebna velika količina memorije. Zbog toga je došlo do ozbiljnog disbalansa između ponude i potražnje, što je proizvođače suočilo sa znatno većim troškovima.
„Dobijamo ponude sa cenama koje su i do 500 odsto više nego pre samo nekoliko meseci“, izjavio je Stiv Mejson, generalni menadžer kompanije CyberPowerPC, koja se bavi sklapanjem računara. On je upozorio da će u jednom trenutku proizvođači biti prinuđeni da povećaju cene uređaja, jer ovakva poskupljenja ne mogu da se apsorbuju.
RAM služi za privremeno čuvanje podataka i koda dok se uređaj koristi i predstavlja jednu od najvažnijih komponenti gotovo svih računara. Zbog njene široke primene, Denij Vilijams iz kompanije PCSpecialist očekuje da će rast cena potrajati „duboko u 2026. godinu“. On navodi da su neki proizvođači memorije povećali cene za 1,5 do dva puta, dok su drugi, koji raspolažu manjim zalihama, podigli cene i do pet puta.
Autor knjige „Chip War”, Kris Miler, ocenio je da je veštačka inteligencija glavni faktor koji podstiče potražnju za memorijskim čipovima, naročito za naprednom memorijom velikog protoka koja se koristi u VI sistemima. On ističe da su cene memorije uvek podložne velikim oscilacijama, ali da je potražnja trenutno izuzetno visoka.
Majk Hauard iz kompanije Tech Insights rekao je da su klaud provajderi finalizovali svoje potrebe za memorijom za 2026. i 2027. godinu, što je proizvođačima RAM-a dalo jasnu sliku da ponuda neće moći da prati planove kompanija kao što su Amazon i Gugl. Prema njegovim rečima, pojedini dobavljači su čak privremeno obustavili izdavanje cenovnih ponuda, što ukazuje na očekivanje daljeg rasta cena.
Hauard navodi da memorija uobičajeno čini 15 do 20 odsto ukupne cene računara, ali da je zbog trenutnih cena taj udeo porastao na 30 do 40 odsto, što proizvođači ne mogu dugoročno da podnesu bez povećanja maloprodajnih cena. Procene pokazuju da bi proizvodni trošak laptopa sa 16 GB RAM-a mogao da poraste za 40 do 50 dolara tokom 2026. godine, dok bi kod pametnih telefona rast troškova mogao da iznosi oko 30 dolara – što će se, kako se očekuje, direktno preneti na potrošače.
Dodatni pritisak na tržište stvara i odluka kompanije Mikron, koja je u decembru najavila da prestaje sa prodajom RAM-a pod brendom Crucial kako bi se fokusirala na potražnju iz sektora veštačke inteligencije. Iako to smanjuje izbor za potrošače, deo proizvođača smatra da bi time moglo da se oslobodi kapacitet za druge firme.
Kako cene rastu, potrošači će, prema ocenama stručnjaka, morati da biraju između skupljih uređaja, slabijih performansi ili produženog korišćenja starije tehnologije.